Titov Galeb na drazbi

Autor: Goran Vezic, Radio Slobodna Evropa   2006-04-10

Očekuje se da će novi vlasnik Galeba prekinuti agoniju tog broda, koji već šest godina trune, privezan u riječkom brodogradilištu Viktor Lenac.

Danas je Trgovački sud u Rijeci odlučio o raspisivanju dražbe za Galeba koji je nekada bio Titova jahta i školski brod Jugoslavenske ratne mornarice. Detalji odluke će biti poznati sutra. Za sada je izvjesno da će se dražba obaviti između 26. travnja i 10. svibnja. Očekuje se da će novi vlasnik Galeba prekinuti agoniju tog broda, koji već šest godina trune, privezan u riječkom brodogradilištu Viktor Lenac.

Jedan od dvojice čuvara Galeba je pomorski kapetan Željko Matejčić. On misli da 120 metara dugi brod treba spasiti:

Ja nisam nikakva komunjara, niti odobravam sve ono što je Tito radio, ali ja Galeba volim kao brod i bila bi šteta da on propadne.

Nekadašnji jugoslavenski predsjednik Josip Broz Tito s Galebom je krstario morima trećeg svijeta gradeći pokret Nesvrstanih. U to vrijeme mornari, koji su bili na njemu, a uvijek ih je bilo 150, uz 50 časnika, mogli su vidjeti svijeta. Mornar na Galebu sredinom šezdesetih je bio i Branko Veža iz Brista:

Išli smo u Aleksandriju, u Egipat na Drugu konferenciju van-blokovskih zemalja. Onda smo ga vodili u Alžir, za Libiju, za Egipat i vratili smo se doma. Nakon sedam dana išli smo na Kipar.

Na brodu je Tito primao svjetske državnike poput Winston Churchill, Nikita Hruščov, Mahatma Gandhi, Gamal Abdel Naser, ali i osobe iz svijeta šou-biznisa i filma poput Elizabeth Taylor, Richard Burton i Sofia Loren.

Na krmenom dijelu broda postoje pločice koje su pokazatelj u kojim je sve zemljama bio bivši predsjednik Jugoslavije, Tito, i s kojim je sve državnicima razgovarao na tom brodu., rekao nam je posljednji zapovjednik prijeratnog multietničkog Galeba, kapetan fregate Dragan Miro Jurić.

Galeba će najvjerojatnije na dražbi kupiti grad Rijeka koji, uz Primorsko-goransku županiju, ima prednost pri kupnji s obzirom da je brod nedavno proglašen kulturnim dobrom. Brod bi, po planovima gradskih otaca, bio privezan u riječkoj luci, jednim dijelom bi imao komercijalnu namjenu, a drugim dijelom bi bio muzej, govori nam župan Zlatko Komadina:

Mislim da je to stvar poštivanja vlastite povijesti. Mi u riječkoj županiji smo za to da kupimo taj brod jer na njemu je pisana povijest. On treba biti u našoj turističkoj ponudi i treba pokazivati da se ne stidimo svoje bliže povijesti.

Ovaj brod je bio u vlasništvu američkog brodovlasnika Johna Paul Papanicolau koji ga je za 750.000 dolara kupio prije šest godina u Crnoj Gori, kamo je Galeba odvela Jugoslavenska ratna mornarica nakon povlačenja iz hrvatskog mora.
Papanicolau je s brodogradilištem Viktor Lenac sklopio ugovor o uređenju Galeba u luksuznu jahtu čiji tjedni najam bi iznosio više od pola milijuna dolara. No, zapao je u financijske teškoće i danas je Lencu samo za vez dužan pola milijuna dolara. Zato brod i ide na dražbu.

Ovaj brod slavne prošlosti prodat će se po cijeni starog željeza. Očekuje se da će mu početna cijena biti oko 150.000 dolara. No, kupca pravi troškovi očekuju tek nakon kupnje, premda kapetan Matejčić kaže da su mu oplata i Fiatovi motori iz 1937.godine u odličnom stanju:

Čelik je bez korozije. I glavni motori su odlični.

Možda će se motori moći posebno prodati. Kapetan Jurić:

Glavni motori su bili Fiatovi. Imali su po 2500 konjskih snaga. Početkom osamdesetih godina Talijani su tražili te Fiatove motore. Htjeli su da ih stave ispred tvornice Fiat, da se otvori presjek cilindara i da budu izložbeni eksponat. Ondašnje vlasti to nisu dopustile.

Ako bi se Galeba uredilo da bude luksuzan i da može ploviti, trebalo bi investirati između 30 i 40 milijuna dolara. Za skromniji plan da bude muzej trebati će manje, spominje se svota od pet do deset milijuna dolara.

Brod Galeb će imati o čemu svjedočiti. On je paradigma sudbine Titove politike. Tito je bio među saveznicima koji su dobili rat, pa je dobio i ovaj brod koji je izgrađen u Genovi 1938. godine i koji je bio namijenjen prijevozu južnog voća. Hitlerova mornarica ga je prenamijenila u polagača mina, a saveznici su ga 1944. potopili pred Rijekom. Nakon rata brod je izvađen i preuređen u mornarički školski brod i Titovu jahtu. Na brodu se rodila ideja o pokretu Nesvrstanosti. Kad se u ratu 1991. i 1992. godine Jugoslavenska ratna mornarica povukla iz hrvatskih voda, Galeb je bio sastavni dio njene flote i tada je počela njegova agonija.

No, Galebu se spremaju bolji dani. U to ime su nam kapetan Jurić i prijatelji mu iz klape Berekini u Gradcu zapjevali njegovu već zaboravljenu himnu.

Posaljite ovaj link preko email-a

Nazad na prethodnu stranicu