Ja sam od onih koji misle da je naš nacionalni interes zajednički prosperitet, a ne ko ima svoju policiju i svoju vojsku. Pošten i normalan čovjek nema namjeru da kontaktira s policijom i njemu sigurno nije važno ko će imati koju policiju. Za policiju se interesiraju samo kriminalci.
U subotu 5. aprila Bojan Bajić je imenovan predsjednikom Naše stranke, političkog projekta, ili bolje reći pokreta, proslavljenog reditelja Danisa Tanovića i grupe istomišljenika, jednako revoltiranih činjenicom da Bosna i Hercegovina, zajedno sa svim svojim građanima, godinama nedopustivo tapka u mjestu. Na Osnivačkoj skupštini Naše stranke, održanoj u Holiday Innu, Bajiću je bilo itekako neugodno. On se u radnom odijelu bolje osjeća. Onom istom u kojem je zaboravljeno podrinjsko naselje Rudo (Englezi bi rekli hellhole), poznati toponim iz antifašističke historije BiH, Vodenim ćirom vratio na mapu naše zemlje.
Kravata ga, kaže, guši, ali - protokol je protokol. A guši ga još nešto: nakon što je shvatio da je opći konsenzus da čovjek čovjeku ne bi smio kamenom razbiti glavu, shvatio je da se u ovoj zemlji može postići još konsenzusa. Zato je, kao predsjednik novoosnovane političke partije, pozvao sve građane na promjene, na zajedničko razbijanje svih lažnih dilema bosanskohercegovačkog društva, istodobno obećavajući da će vratiti moral u politiku. I dramatično uzviknuo, mrtav ozbiljan: Prokleti bili ako prokockamo ovu šansu!
Šanse za promjene, ma kako o tankim nitima visjele, još uvijek postoje. Bajić je naglasio kako mu je čast što će, kao prvi među jednakima, iznijeti prvi mandat na čelu Naše stranke na ramenima takvih divova, kao što su potpredsjednici Danis Tanović i Boris Divković te potpredsjednica Maja Marjanović. Statut NS-a predviđa da niko ne može više od dva puta biti izabran za predsjednika stranke, čime se jasno želi poslati poruka da liderstvo ne može i ne smije biti u rukama jednog čovjeka. Statut stranke, također, predviđa da su predsjednik, potpredsjednici, Glavni i Izvršni odbori stranke i svi niži funkcioneri odgovorni za izborne rezultate, a posebno naglašava da predsjednik i potpredsjednici stranke moraju podnijeti ostavke ukoliko stranka nominalno osvoji manje glasova na državnom nivou u odnosu na prethodne izbore. Mi ne želimo da nas predstavlja vođa. Mi želimo tim koji zna šta želi i šta radi i koji će biti odgovoran za svoje postupke, kazao je Bajić.
Nadu ulijeva i činjenica da je Osnivačka skupština okupila iznenađujuće velik broj mladih i kultiviranih ljudi, ni nalik potrošenim partijskim apartčicima kakvi se, odbačeni od svih, znaju vrzmati po odborima nebrojenih stranaka s novim imenima i starim ideologijama. Politika je puna ciničnih staraca. Vrijeme je da se tome stane ukraj. Vrijeme je da mladi i sposobni ljudi napokon dobiju priliku da se direktno umiješaju i uzmu život u svoje ruke. Nama trebaju pravi, a ne podobni stručnjaci. S podobnim stručnjacima mi nemamo budućnosti, govori dr. Enver Kazaz, jedan od osnivača Naše stranke. On je, kaže, prestao biti pesimist, po prvi put nakon rata. Jer je ovo prva politička partija koja na listama može imati stručnjake koji i nisu članovi stranke. To je potpuno nov, otvoren princip djelovanja. Računamo s novim idejama, a čak je i poželjno stvaranje stranačkih frakcija.
Iako je njegovo ime na podužoj listi osnivača, dr. Kazaz nije član stranke. On će, zajedno s drugim osnivačima, među kojima su Ivan Lovrenović, Fadil Šero, fra Ivan Šarčević i mnogi drugi (tačna brojka je 97), biti dio građanskog savjeta, nestranačkog, savjetodavnog tijela, riječju - korektiva stranke. Šero objašnjava da se, kao član nevladine organizacije CCI, još ne može zvanično aktivirati u stranci. Govoreći na Osnivačkoj skupštini, istaknuo je da građani institucionalno, kroz Statut stranke, imaju pravo delegirati svoja pitanja za raspravu te da će o tome organi stranke bezuvjetno raspravljati. Isto se odnosi i na kongres stranke, koji će se održati na proljeće naredne godine. Esad Bajtal, jedan od osnivača, nazvao je program Naše stranke političkim programom za novu BiH. Program podrazumijeva osviještene građane, birače najboljih ideja, rekao je Bajtal.
Iz perspektive prosječnog člana Naše stranke, ispade da su pobrojani osnivači već starci. Enver Kazaz je spomenuo da prosječan član NS-a ima 35 godina i na sva usta hvali mlade ljude koji su se, opremljeni diplomama na uvaženim inozemnim školama, priključili partiji: Dennisa Gratza, mladog doktora nauka i utemeljitelja teorije o elitocidu, Selmu Bilić, jednu od najboljih srednjoškolki u SAD-u, dobitnicu plakete bivšeg američkog predsjednika Billa Clintona, Harisa Abaspahića, mladog ekonomistu i magistra o temi Upravljanja i politike Evropskih integracija, i mnoge druge. To su ljudi u najboljim godinama, kaže Kazaz.
Reditelja Dinu Mustafića, osnivača i člana Izvršnog odbora, nije potrebno posebno predstavljati. On je dobio zadatak da što šarmantnije i opuštenije predsjedava Osnivačkom skupštinom i već je, nakon sjednice, trpio peckanja Danisa Tanovića: Ti si pravi komunist. Ne gledaš ima li ko protiv, samo bilježiš ko je za. Nisi spomenuo da smo Maja i ja glasali protiv našeg imenovanja za potpredsjednike.
Potpredsjednica Naše stranke Maja Marjanović, naprimjer, diplomirala je komunikacije i retoriku na Macalester Collegeu, a međunarodne odnose je magistrirala na The Fletcher School na prestižnom Tufts Univerzitetu, najstarijoj američkoj školi koja se bavi isključivo međunarodnim odnosima. Maja se, s referencama koje bi svako poželio, vratila u BiH sa željom da mijenja stvari. Ona, kaže, vjeruje u potencijal Naše stranke i u dobru volju. Tište me apatija ljudi i njihovi negativni stavovi. Čini se da je većina uvjerena da se ovdje nikada ništa neće promijeniti nabolje. Kada bi 50 posto njih promijenili stavove i počeli razmišljati pozitivnije - šta bi sve onda postalo moguće. Niko od nas ne obećava promjene preko noći. Mi nudimo alternativu koja želi da ozbiljno krene u realizaciju boljeg sutra, i to što prije, rekla je Marjanovićeva za Dane.
Boris Divković, drugi potpredsjednik, priprema postdiplomski studij o temi historije Bosne i Hercegovine u XIX i XX stoljeću. U Sarajevu je završio Franjevački teološki studij, nakon čega je afilijiran Katoličkom bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. No, vjeri prilazi filozofski, a javno djeluje kao član redakcije Svjetla riječi, glasila bosanskih franjevaca. Oni koji ga bolje poznaju, svjedoče da svira na klaviru te da najviše voli zasvirati sevdalinku. Boris ima 26 godina i ovo mu je prvi politički angažman, kao i mnogim (i još mlađim) članovima Naše stranke. Ova politička opcija ima za cilj vratiti na svim područjima društvenog života kredibilitet moralnim načelima, a oduzeti kredibilitet političkoj i privrednoj korupciji, religioznom i intelektualnom licemjerju i svemu onom što je u raskoraku s pojmom pravednog društva, kaže Divković, ne propuštajući da napomene da Naša stranka nije tek pokušaj nerealnih entuzijasta i zanesenjaka koji će biti izgriženi sumnjom besperspektivnosti i pokleknuti pred svakom malom kritikom sa strane.
Posebno optimistično zvuči činjenica da Glavni odbor stranke popunjavaju članovi iz svih krajeva Bosne i Hercegovine: Bratunca, Banje Luke, Mostara, Sarajeva, Tuzle, Vlasenice, Goražda, Kalesije, Konjica, Prijedora, Šekovića, Bosanskog Petrovca, Livna... Oni građanima poručuju, riječima Danisa Tanovića, da ne budu puko glasačko tijelo, već da budu faktor odluke. Pobijedili smo skepticizam, kaže Tanović, vrijeme je da mladi ljudi dođu do izražaja.
Istraživanja
Značajna podrška Danisu Prema istraživanju javnog mnijenja Prism Researcha, sprovedenom prošlog mjeseca, čak 65,4 posto ispitanika Bošnjaka, 33,2 posto Srba i 41,0 posto Hrvata izjasnilo se da podržava Danisa Tanovića u osnivanju stranke. Na direktno pitanje da li bi na sljedećim izborima glasali za stranku Danisa Tanovića, 14,6 posto Bošnjaka, 2,0 posto Srba i 6,4 posto Hrvata odgovorilo je definitivno da, a 30,8 ispitanih Bošnjaka, 8,6 posto Srba i 16,9 posto Hrvata odgovorilo je da će najvjerovatnije glasati za Našu stranku. Sličan feedback je najmlađa stranka u BiH polučila i među gledateljima NTV Hayat: preko tri hiljade gledalaca je, na pitanje Centralnog dnevnika, odgovorilo da će glasati za Našu stranku, što je blizu 90 posto podrške od ukupnog broja poziva. Stranka je u tom trenutku formalno bila stara oko pet sati.
Suad Rožajac, član glavnog odbora
Najjači doktor u Kantonu Suad Rožajac, član GO-a NS-a, za sebe u šali voli reći da je najjači doktor u Kantonu Sarajevo. Zaposlen je kao specijalist anesteziolog na Kliničkom centru u Sarajevu, a trostruki je prvak bivše Jugoslavije u karateu, trostruki prvak BiH i bivši član reprezentacije. Zato i tvrdi da je najjači. Kako sam kaže, stabilno je oženjen, a nikada do sada nije bio član niti jedne političke stranke. Neodgovorno je da se više držim postrani. Ne želim i ne mogu više biti postrani. Ova stranka ne potencira vitalna nacionalna pitanja. Ja sam od onih koji misle da je naš nacionalni interes zajednički prosperitet, a ne ko ima svoju policiju i svoju vojsku. Pošten i normalan čovjek nema namjeru da kontaktira s policijom i njemu sigurno nije važno ko će imati koju policiju. Za policiju se interesiraju samo kriminalci. Iz svoje prakse mogu posvjedočiti da bez problema prelazim entitetske granice i nacionalne granice, moji pacijenti su iz obaju entiteta, kaže Rožajac.
